Europski dan jezika se temelji na inicijativi Vijeća Europe od 6. prosinca 2001. godine, tijekom Europske godine jezika, a obilježava se 26. rujna. Europski dan jezika obilježavamo kako bismo se upoznali s bogatstvom jezika u svijetu i kako bismo podigli svijest o vrijednosti učenja stranih jezika. Na taj se dan slavi jezična raznolikost kontinenta s više od 200 jezika i dijalekata, 24 službena jezika EU-a, uključujući hrvatski, i tri pisma. Uz to, u Europi se govori oko 60 regionalnih i manjinskih jezika.
U sklopu obilježavanja Europskoga dana jezika želi se upozoriti i na potrebu zaštite manje raširenih jezika i potaknuti na njihovo učenje. Zaštita ugroženih regionalnih i manjinskih jezika uvedena je u dva dokumenta Vijeća Europe: Europsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima te Okvirnu konvenciju o zaštiti nacionalnih manjina.
Tri su glavna cilja obilježavanja Europskoga dana jezika:
- upozoriti građanstvo, tj. ljude svih dobi na važnost učenja jezika i poticati učenje većega broja jezika da bi se povećala višejezičnost i razumijevanje različitih kultura
- promicati bogatu jezičnu i kulturnu raznolikost Europe radi očuvanja europske jezične baštine
- naglasiti važnost učenja jezika u školi i poticati cjeloživotno učenje jezika u školi i izvan nje.
Višejezičnost je jedno od temeljnih načela EU-a. Svojom jezičnom politikom Europska komisija promovira višejezičnost i zauzima se za to da svaki državljanin EU-a uz materinski govori još barem dva strana jezika.
U velikoj većini članica Europske Unije pravilo višejezičnosti ostvaruje se unutar obveznog sustava obrazovanja tako da uz materinski učenici obvezno uče još dva strana jezika.
Učenje stranog jezika prati suvremenog građana Europe tijekom cijelog života. Sve više djece i kod nas pohađa dvojezične vrtiće ili se upisuju u vrtićke grupe za rano učenje stranoga jezika. Tijekom redovitog školovanja jezik se uči u cijeloj osnovnoj i srednjoj školi te obvezno i u sklopu visokoškolskog obrazovanja. Za većinu ljudi učenje jezika tu ne završava, nego ih prati u karijeri, bilo da je riječ o usavršavanju jezika struke, bilo o učenju novog jezika zbog potreba radnoga mjesta. Čak ni tečajevi stranih jezika za umirovljenike ne oskudijevaju polaznicima.
Mi ljudi smo društvena bića i volimo se socijalizirati s drugim ljudima. Iako bismo mogli komunicirati rukama i nogama, poznavanje jezika nam omogućava lakšu komunikaciju. Stoga je jezike važno i slaviti jer su sastavni i neizostavni dio naše svakodnevice i našeg života. Gdje god se nalazili, jezikom oblikujemo i izražavamo svoja razmišljanja, osjećaje, želje, misli i ideje cijelom svijetu i svima koji nas okružuju. Osim toga, poznavanje jezika pomaže u rušenju barijera, jer jezici ne poznaju granice.
Izvori: /hr.wikipedia.org/, / intellecta.hr/, /profil-klett.hr/
/Misija FRAMOST/
