Foto/ Preuzeto sa: Stampar.hr

Alzheimerova bolest je progresivna, neurodegenerativna i neizlječiva bolest mozga koju karakteriziraju gubitak pamćenja, sposobnosti rasuđivanja i promjena osobnosti. Jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu je sve veća pojavnost neurodegenerativnih bolesti mozga

Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se 21. rujna. Bolest je prvi opisao njemački patolog i neurolog Alois Alzheimer, 1906. godine. Alzheimerova bolest je progresivna, neurodegenerativna i neizlječiva bolest mozga koju karakteriziraju gubitak pamćenja, sposobnosti rasuđivanja i promjena osobnosti.

Jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu je sve veća pojavnost neurodegenerativnih bolesti mozga, odnosno različitih vrsta demencija, što je povezano s općim starenjem pučanstva i produljenjem očekivane životne dobi, navodi Stampar.hr.

Alzheimerova bolest je najučestaliji uzrok nastanka demencije te najčešći uzrok funkcionalne onesposobljenosti u osoba starijih od 75 godina i četvrti uzrok smrti. Rizični čimbenici za pojavu Alzheimerove bolesti su dob, spol, raniji udarci u glavu, povijest krvožilnih bolesti, pušenje, debljina i šećerna bolest. Najznačajniji faktor rizika za obolijevanje je dob. Bolest se najčešće razvija nakon 65. godine života, a rizik raste sa starošću. Prosjek trajanja bolesti je osam do 10, a ponekad i do 15 godina. Simptomi bolesti se javljaju postupno. Prvi i najizrazitiji simptom Alzheimerove bolesti je gubitak pamćenja, posebno događaja koji su se dogodili nedavno, a slijede ga psihičko i fizičko propadanje. Lijek za liječenje Alzheimerove bolesti trenutno ne postoji, ali postoje lijekovi – antidementivi, koji usporavaju razvoj simptoma i poboljšavaju kvalitetu života oboljelih i članova njihovih obitelji, koji postaju neformalni njegovatelji osoba s demencijom. Kako bi liječenje otpočelo pravovremeno važno je rano prepoznavanje znakova Alzheimerove bolesti, odnosno njena rana dijagnoza, navodi Stampar.hr.

10 RANIH ZNAKOVA ALZHEIMEROVE BOLESTI

  • Poremećaji pamćenja (gubitak pamćenja razvija se polako tijekom više mjeseci ili godina).

  • Poteškoće u izvršnim funkcijama (kuhanje, spremanje, održavanje higijene).

  • Poteškoće govora, čitanja i pisanja (zaboravljanje riječi, nadomještanje neuobičajenim zamjenama; rečenice postaju teško razumljive, nemaju svrhe niti dubljeg smisla).

  • Gubitak prostorne i vremenske orijentacije (nepoimanje dana, mjeseca ili godine; nemogućnost snalaženja na od prije poznatim mjestima).

  • Pogrešne procjene i odluke (odijevanje neprimjereno vremenskim uvjetima ili socijalnim prigodama).

  • Poremećaji apstraktnog mišljenja (nesnalaženje u novčanim poslovima ili nemogućnost ispunjavanja formulara; nerazumijevanje pojmova, kao što su „rođendan“, „pravda“ ili „ljubav“).

  • Učestalo zametanje i gubljenje stvari (spremanje stvari na neuobičajena mjesta)

  • Promjene raspoloženja i ponašanja (depresivnost, anksioznost, razdražljivost i emocionalna inkontinencija).

  • Promjena osobnosti (pretjerana sumnjičavost, ustrašenost, ljubomora).

  • Gubitak interesa za socijalne aktivnosti (osjećaj napuštenosti, osamljivanje, nezainteresiranost).

Posljedice bolesti utječu, kako na oboljelog, tako i na cijelu obitelj. Upravo obitelj prva primjećuje simptome bolesti. Na početku bolesti više pati pojedinac, a kasnije kako bolest napreduje, smatra se da više pati obitelj. U skrbi za oboljelog potrebno je beskrajno strpljenje i razumijevanje. Komunikacija s protekom vremena postaje sve teža, a sposobnost govora sve više oštećena.

10 SAVJETA ZA POBOLJŠAVANJE KOMUNIKACIJE

  • Nastojte održati dobro raspoloženje.

  • Usmjerite pažnju bolesnika.

  • Izrecite poruku jasno.

  • Postavljajte jednostavna pitanja.

  • Slušajte svojim ušima, očima i srcem.

  • Isprekidajte aktivnosti u niz manjih.

  • Kada su “teški”, preusmjerite im pažnju.

  • Pokažite naklonost, pružite sigurnost.

  • Prisjetite se dobrih starih dana.

  • Sačuvajte smisao za humor.

Prim. dr. sc. Marija Kušan Jukić, spec. psihijatar, subspecijalista socijalne psihijatrije

Martina Bekić, mag. med. techn.

Služba za mentalno zdravlje i  prevenciju ovisnosti, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“

*Više na poveznici izvora: Svjetski dan Alzheimerove bolesti, 21. rujna | NZJZ Andrija Štampar (stampar.hr)

/Misija FRAMOST/