Svjetska kardiološka federacija 2000. godine utemeljila je obilježavanje Svjetskoga dana srca 29. rujna u cilju informiranja i podizanja svijesti ljudi širom svijeta o kardiovaskularnim bolestima (KVB) kao vodećim uzrocima pobola i smrtnosti.
Kardiovaskularne bolesti su skupina bolesti koje zahvaćaju srce i/ili krvne žile. Mogu biti uzrokovane kombinacijom bihevioralnih, socioekonomskih i okolišnih čimbenika rizika, uključujući nepravilnu prehranu, korištenje duhana, tjelesnu neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola, onečišćenje zraka, visoki krvni tlak, visok kolesterol, dijabetes, pretilost, bolesti bubrega i stres, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Obiteljska anamneza, etnička pripadnost, spol i dob također mogu utjecati na rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Najčešće su koronarna bolest srca i infarkt miokarda (srčani udar), cerebrovaskularni inzult (moždani udar), a isto tako i hipertenzija koja je i zasebna bolest, ali i čimbenik rizika za druge KVB.
Povoljna je činjenica da se većina KVB može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika poput pušenja, nepravilne prehrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti i štetne konzumacije alkohola, čak do 80 % prijevremenih smrti.
Svake godine obilježavanje Svjetskog dana srca ima drugu tematiku, odražavajući ključna pitanja i teme koje se odnose na zdravlje srca. Svrha obilježavanja je educiranje javnosti o mogućnostima sprečavanja kardiovaskularnih bolesti, te zagovaranje svima dostupne prevencije, dijagnostike, liječenja i rehabilitacije. Naime, od tih bolesti umire skoro svaka druga osoba u zemljama tzv. zapadne civilizacije, najčešća su nezarazna bolest odgovorna za čak 20,5 milijuna smrti godišnje na razini svijeta. Procjenjuje se da će do 2030. godine taj broj smrti porasti do 23 milijuna godišnje, ako se ne zaustave sadašnji trendovi.
Svjetski dan srca je podsjetnik svima diljem svijeta na potrebu brige o zdravlju vlastitog srca.
Od 2020. godine Svjetska kardiološka federacija uvodi slogan #KoristiSrce, kako bi potakli pojedince za korištenje srca u zdravijem načinu života. Male promjene u životnim navikama, kao što su pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i prestanak pušenja, mogu dovesti do poboljšanja zdravlja srca.
Što može učiniti svatko od nas za sprječavanje kardiovaskularnih bolesti?
Kao pojedinci možemo izabrati zdravije životne navike, kontrolirati krvni tlak, šećer i masnoće u krvi, a kod već postojećih bolesti, redovito uzimati terapiju prema preporuci liječnika.
Najvažnije preporuke su:
- Hranite se zdravo i uravnoteženo
- Budite tjelesno aktivni – vježbajte redovito
- Održavajte primjerenu tjelesnu težinu
- Prestanite pušiti i zaštitite se od duhanskog dima
- Saznajte svoje brojeve – vrijednosti krvnog tlaka, kolesterola, šećera u krvi, indeksa tjelesne mase.
Svaki pojedinac ima pravo na mogućnost izbora u svom okruženju, s ciljem očuvanja zdravlja srca, bez obzira gdje živi ili radi. No svi mi moramo poduzeti aktivnosti kako bismo to ostvarili u vlastitim obiteljima, u zajednicama u kojima živimo, kao i u našim državama!
Stoga se svi pridružimo ovogodišnjem obilježavanju Dana srca i krenimo s promjenama već danas! Povodom Svjetskog dana srca odvojite malo vremena i provedite ga u šetnji, poruka je Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
*O svemu više doznajte na poveznici izvora: Svjetski dan srca – 29. rujna 2023. | Hrvatski zavod za javno zdravstvo (hzjz.hr)
…
Što su kardiovaskularne bolesti i kako ih liječiti, možete pročitati ovdje.
Kako spriječiti nastanak kardiovaskularnih bolesti, možete pročitati ovdje.
Odgovorite na pitanja kviza na linku i upoznajte svoje srce.
Letak Svjetske kardiološke federacije preveden na hrvatski jezik možete pronaći ovdje.
…
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Poveznica: Svjetski dan srca – 29. rujna 2023. | Hrvatski zavod za javno zdravstvo (hzjz.hr)
/Misija FRAMOST/
